<Panorama Drenove
Drenova je poznata po svojim reljefnim položajem ispod planine Ljubić. Ljubić je jedna od najsjevernijih planina središnje Bosne. Sjevernije od njega već je peripanonsko područje sa starim usamljenim planinama Motajicom, Majevicom, Vučjakom, Kozarom i dr. Oštre padine ove niske planine (596 m) predstavljaju smetnju za prometnice koje ju zaobilaze. Južno od Ljubića planine su sve više i neprohodnije. Planina je bogata šumama i faunom, ali također ima i značajnog rudnog bogatstva.
<Pogled s Ljubića na Prnjavor
Drenova je poznata i po istoimenom jezeru „Drenova“ koje se nalazi u mjesnom području Drenove i Donjih Vijačana. Brana jezera je izgrađena 1977 godine. Iz ovoga jezera se grad Prnjavor napaja vodom. Jezero je popularno među ribolovcima i redovno se poribljava.
Na jezeru koji je pod stalnim monitoringom ribočuvarske službe SRD Prnjavor, važe posebna pravila ponašanja i ribolova, obzirom da je jezero i vodozahvat prnjavorskog vodovoda. Jezero se planski poribljava, čuva i uređuje, a po svojim ulovima jedno je od najatraktivnijih mjesta za ribolov na širim prostorima. Otvaranje ribolovne sezone na jezeru Drenova održava se svake godine, prve nedjelje mjeseca juna/lipnja.
Jezero je stanište soma, šarana i različitih vrsta bijele ribe. Vjeruje se da se u muljevitom dnu akumulacijskog jezera Drenova kriju primjerci soma teški i više od stotinu kilograma. Zbog izuzetnih pretpostavki za ribolov, čiste vode i očuvane prirode, te redovnog uređivanja ovog prostora, jezero je proglašeno ribolovnim revirom/područjem.
<Jezero Drenova
U prvoj polovici septembra/rujna 1995. godine vojni NATO savez je bombardiraao Republiku Srpsku. Tijekom bombardiranja, NATO je koristio navođene rakete sa osiromašenim uranom/uranijumom. U neposrednoj blizini jezera Drenova je palo nekoliko projektila, a najmanje jedan je pogodio samo jezero. Jedan projektil je pao pored osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Donjim Vijačanima pored jezera, ali nije eksplodirao kasnije je demontiran. Rakete su uništile bivši vojni objekat JNA koji se nalazio nekoliko stotina metara od samog jezera.
Zbog sastava projektila koje je NATO savez koristio prilikom bombardiranja, odnosno zbog po ljudsko zdravlje štetnog radioaktivnog osiromašenog uranija, te zbog činjenice da se iz jezera opskrbljuje/napaja čitav Prnjavor, postojao je strah da je došlo do zagađenja jezera. Mještani i danas iskazuju sumnju da se poput neeksplodiranoj projektila koji je pao u blizini jezera, i danas u samom jezeru nalazi jedan neeksplodirani projektil sa osiromašenim uranijom. Zbog opravdane sumnje, preduzeće „Vodovod“ iz Prijedora je u nekoliko navrata slalo uzorke vode iz jezera u Institut za nuklearne nauke „Vinča“. Stručnjaci iz Vinče su potvrdili da u uzorcima vode nema tragova zračenja, ali zaposleni u vodovodu ne mogu sa sigurnošću da potvrde da u jezeru nema neeksplodiranih projektila, zbog čega se uzorci i dalje redovno šalju na ispitivanje.
<Kamenolom "Grič"
U Drenovi se nalazi i čuveni kamenolom „Grič“ koji je poznat po bogatom izvorištu i eksploataciji kvalitetnog kamena.
Do početka rata 1991 god. u selu Drenovi je živjelo i velik broj Hrvata (katolika), koji su velikim dijelom iselili sredinom i krajem 1992 godine u druge zemlje: ponajviše u Hrvatsku,Sloveniju,Austriju, Njemačku itd...
Sastav stanovništva od 1971-1991 u Drenovi je bio slijedeći:
| Drenova | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 540 (62,50%) | 548 (57,38%) | 629 (58,13%) | |||
| Hrvati | 280 (32,40%) | 349 (36,54%) | 439 (40,57%) | |||
| Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
| Jugoslaveni | 15 (1,73%) | 39 (4,08%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 29 (3,35%) | 19 (1,98%) | 14 (1,29%) | |||
| ukupno | 864 | 955 | 1.082 | |||
U tom ratnom periodu od 1991 do 1995 god. ostao je mali broj Hrvata u selu uglavnom starijih i nemoćnih koji nisu htjeli napustiti rodno mjesto sve dok nisu bili prisiljeni i prognani u kolovozu 1995 godine u Hrvatsku preko Save tzv „Egzodus Hrvata iz Banjalučke biskupije preko Davora“
<"Egzodus Hrvata na Davor,rujan 1995god."
Izbjegli Hrvati ovog sela dođu i obiđu svoja ognjišta 1-2 godišnje i to svake godine za blagdan Spasovo (uzašašće Kristovo-40 dana nakon Uskrsa) i za blagdan Svih Svetih, da obiđu grobove i zapale svijeće pokojnicima na drenovačkom groblju. Tim prigodama se održi i sveta misa u drenovačkoj crkvi koja je potpuno obnovljena jer bila minirana noću 8/9 kolovoza 1993 godine od strane pripadnika srpskih snaga koji su ubacili u nju eksplozivnu napravu koja je izazvala kompletno urušenje krova, zvonika crkve te puknuće zidova i prozora.
<područna katolička crkva župe Prnjavor. Crkva sv. Katarine u Drenovi, sagrađena 1974 (slikano negdje 1990 god.)
<Unutrašnjost crkve (slikano 1985 god.)
Prilikom miniranja crkve ,kada je raznesen strop i cijeli krov,porazbijani prozori i ulazna vrata,uništen sav inventar, sve je bilo puno krhotina i slomljenih drvenih dijelova, posve netaknut ostao je Gospin kip koji je bio postavljen na jednom uskom stoliću i ničim nije bio pričvršćen. Oko kipa je bilo slomljenih dasaka,letava,crijepa da se jedva moglo prići kipu.A njemu nije bila oštećena čak ni drvena kruna,koja je inače lako lomljiva. Za mnoge je to malo čudo - jedan Gospin znak.
<Gospin kip pod ruševinama 1993 god.
<Crkva nakon miniranja 1993 god.
<Crkva danas (nakon obnove)
U Drenovi postoje i dvije grobljanske kapelice:
jedna je na “Mačinkovića groblju”, sagrađena 1989. (nema određenoga zaštitnika), a druga u čast sv. Vida na groblju “Begluk”, sagrađena 1991. pa srušena, a od 2005. ponovno je u gradnji.
U Drenovi danas živi jako mali broj Hrvata, od izbjeglih gotovo nitko se nije vratio. Selo je napušteno i zapušteno, seoski putevi su zarasli i ne održavaju se, kao i kuće iseljenika, neke su opustošene i oštećene a nekih i nema, samo tragovi postojanja, temelji i sl.
Autor: Siniša Golemović
Izvor:
Wikipedija
dinarskogorje.com
biskupija-banjaluka.org
Moje selo.kako mi samo nedostaje.
OdgovoriIzbriši